muedib sahinovic

Nismo odbili nikoga, ko želi raditi za Islam!

Braco i sestre, obnovimo svoj iman izgovarajuci šehadet :" Ešhedu en La ilahe illallah ve ešhedu enne Muhammeden abduhu ve resuluh...Vi ste na talasima radia Nabe frekvencija 103,2 Mhz fm stereo...

Ovo je samo jedan od mnogih džinglova po kojima je, sasvim sigurno, prepoznatljiv visocki radio "Naba", koji je ovih dana obilježio sedam godina postojanja. Nekada društvena, a danas privatna radio stanica je po mnogo cemu posebna, a ponajviše zbog same programske politike, koja je uglavnom zasnovana na vjerskom programu. Prve ideje o osnivanju "Nabe" javljaju se i prije 1993 godina kada je poceo njen zvanicni rad. Još pred kraj osamdesetih i pocetkom devedesetih kod jednog dijela omladine okupljene oko omladinskog udruženja "Nur" u Visokom, javlja se ideja o pokretanju radio stanice koja bi svojim programom doprinijela vjerskom i nacionalnom osvješcivanju bošnjackog naroda. Kao i vecina ostalih stanica "Naba" je pocela amaterski, skromna oprema, mali domet predajnika, iznajmljene prostorije i sl. Vremenom "Naba" izrasta u moderan radio, usprkos brojnim problemima koji ih prate od samog pocetka, i uspjeva zadržati istu programsku politiku sve od osnutka pa do danas.

Radio "Naba" danas okuplja petnaestak radnika, i radi na osnovu privremene dozvole medunarodne komisije za medije IMC-a, dok stalnu dozvolu za emitiranje programa ocekuju uskoro. Predajnik od 250 w, danas, za razliku o nekadašnje dvije mahale, pokriva gotovo polovinu teritorije Federacije BiH.

Razgovor sa sadašnjim direktorom Radia "Naba" Muedibom Šahinovicem tekao je u veoma prijatnoj, bratskoj atmosferi i otvorenom razgovoru. Kroz nekoliko kljucnih momenata ponovo smo prošli velikih i dugih sedam godina Radia "Nabe"

Osnivac

Vidite, ljudi u tadašnjem ratnom predsjedništvu opcine Visoko, vecinom ljudi iz SDA su sa svojim idejama i politickim profilom, imali želju, volju, htijenje, da u tom periodu naprave jednu stanicu koja ce se bitno razlikovati od "opcinskog medija". Ali da ne bude zabune, "Naba" nikada nije bila "opcinski medij", niti smo ikada bili na njenom budžetu. Mi smo od samog pocetka bili privatno preduzece. Tokom rada mijenjali smo imena kojim smo se oglašavali u eteru poput, nezavsni, bošnjacki i sl, ali nikada nismo bili javno preduzece. To se naravno pokazalo pozitivnim, ali je nekada u kontekstu finansijske potpore bilo negativno. Opcina nam je samo pomagala oko dodijele prostorija i oko postavljanja predajnika.

Finansiranje

Sve do kraja agresije na BiH finansirale su nas, uglavnom, humanitarne organizacije, mada je u tom periodu finansiranje bilo u obliku pomaganja zaposlenih ljudi nekakvim paketima ili drugim vrstama pomoci. Sa današnjeg aspekta gledano to je bilo malo, ali ne zaboravite da su tadašnji paketi imali vrijednost možda kao 500 KM sada. Što se tice tehnike i opreme ugkavnom smo se sami snalazili, cak su mnogi radnici "Nabe" donosili svoju privatnu tehniku, i koristili je za pripremu programa. U tom kontekstu spomenuo bih Seada Kaziju, koji je bio prvi direktor, kao jednog od najjacih finansijera u to vrijeme. Sjecam se da je od svoje kuce donio liniju, gramofon, lemilicu i još neke stvari. Sve ove cinjenice cine Radio "Nabu" nezavisnim medijem u pravom smislu, jer mi, hvala Allahu, finansijski ni od koga ne ovisimo. Živimo i radimo iskljucivo od marketinga. Nakon agresije bilo je i pokušaja da na neki nacin bolje riješimo vlasništvo radio stanice, odnosno da ga ponudimo onom ko ce ga moci bolje finansirati. Prvi kome smo ponudili "Nabu" je Islamska zajednica, medutim oni nisu našli interesa u tome, tako da je ta opcija otpala.

Programski koncepti

Oni su se godinama i radom mijenjali, ali je ostao jedan okvir iz kojeg se nije izašlo, Kur'an, ilahije i kaside, ezani, edukativno vjerski program... Mi ne emitujemo stranu ili domacu, bilo zabavnu ili narodnu muziku, mada je bilo nekih pokušaja, eksperimenata sa ciljevnom bile kratkorocne, baš kao i eksperiment ali, definitivno, programska šema "Nabe" nije se bitno promijenila. Nas su zvali sufijskim radiom, jer je u jednom trenutku na radiju bilo više onih koji su voljeli sufizam i koji su "svirali" sufijsku notu. Onda se pojavila i malo liberalnija struja, pa su se na radiju mogle cuti i patriotske pjesme, koje su govorile o borbi. Takoder se pojavila i treca struja, uslovno receno, koja je zagovarala da u programu budu samo ilahije i pokoja sevdalinka, i to naravno cenzurisana i bez : "Vino piju age..." ili "... i grudima šece...", ili "Neka ljubi..." i slicne stvari, samo sa stihovima tipa: "klanjaj te i postite, ili zakoljite Mejri kurbana, i nema ljepše knjige od Kur'ana." Taj koncept se do dana današnjeg zadržao, tako da imamo nekih desetak posto takvih sevdalinki u programu. Takoder, optuživali su nas da smo prošiitski ili provehabijski radio, a eto, danas, nismo niciji.Iako smo vjerski radio dosta smo otvoreni, ja bih rekao liberalno otvoreni.

Sela marginaliziraju uticaj "Nabe"?

Vidite Islam u BiH održala su uglavnom sela. Mnogi segmenti Islama su po gradovima razbijeni, dok je na selima drugacija prica. I kad je politika u pitanju, sela su takoder od bitnog znacaja, jer, bar kod nas u Visokom broj ruralnog stanovništva je daleko veci, možda cak dolazi do 80% od ukupnog broja stanovništva. Dakle, onaj ko osvoji selo osvojio je i grad, i to u bilo kojem kontekstu, bilo vjerskom ili politickom. Nas sigurno puno više ljudi sluša na selu nego u gradu, ali to je iz razloga što su ljudi sa sela ipak bliže Islamu i tradiciji. Tu je interesantna još jedna stvar, naime i same ilahije po svome melosu slice puno više narodnoj pjesmi a ona je opet puno bliža selu. Možda tek ove zadnje koje su od tri hafiza malo više vuku ka urbanizacijskom trendu, da se tako izrazim, i možda je to jedan korak da se ude u tu sredinu. Ali treba napomenuti da su se i ilahije i kaside u posljednje vrijeme totalno deformisale od onoga što bi zaista one trebale biti, pogotovo od tri hafiza. Dakle sve ove stvari su vezane za sela i apsolutno ne marginaliziraju uticaj "Nabe" kao medija. Na kraju ako hocete, pa i mnogi ljudi u samom politickom vrhu BiH su iz sela.

Informativno-politicki program?

To je ono što nam kaska i tu smo veoma slabi, a problem je, zasigurno, u kadru. Nismo u mogucnosti da finansiramo 2-3 profesionalna novinara koji bi se bavili samo time. U nedostatku sredstava odlucili smo se za finansiranje jednog segmenta, onog vjerskog, nažalost na uštrb drugog, ali nadam se da smo bar tu uspjeli i da smo pokrili sve što je potrebno.

Politicko usmjerenje!?

Ne, nije u tome problem, vidite svi smo ljudi i imamo svoja ustavna prava. Svi vjerovatno imamo svoja politicka opredjeljenja, i imamo prava da prema njemu i djelujemo. Ako nam se to uskrati onda nešto nije uredu, ali nije to problem, naš problem je iskljucivo finansiranje. Nedostatak ovakve vrste programa smatram jednom vrstom mahane ovog radia. U nekoj buducnosti, kada se riješi ovo pitanje, i mi cemo se baviti politikom i to politikom koja odgovara Bošnjacima, a samim time i BiH.